Listopad je 1923. godine. Građanski rat u Rusiji tek je završio i sa sobom donio siromaštvo, glad i bolesti. Na ulicama Kazanja vlada kaos, stotine se beskućnika slijevaju u grad tražeći spas. Djeca su najviše pogođena, stoga su vlasti odlučile dio njih evakuirati iz Kazanja u topliji i hranom opskrbljen Samarkand. Na čelu ešalona najspremniji je čovjek za taj zadatak: ratni veteran Dejev. On će zajedno s komesarkom Bijelom učiniti sve da pet stotina mališana dovede sigurno do cilja. Međutim, ispostavit će se da je pred njima nemilosrdna, lavovska bitka za svaki zalogaj hrane, za svaki gutljaj vode – za baš svaki život. Hoće li Dejev i Bijela, ta dva potpuno različita karaktera, uspjeti?
Ešalon za Samarkand, treći roman nagrađivane ruske književnice Guzel Jahine, veličanstveno je djelo, kojim nas ponovno vodi u Rusiju s početka 20. stoljeća. Jahina je njime još jednom potvrdila svoju pripovjedačku izvrsnost i umijeće suočavanja s velikim temama. O Jahininim knjigama mogu se imati različiti stavovi i može se raspravljati o njihovim književnim vrijednostima, no njezin je terapeutski zadatak, da tešku prošlost učini podnošljivom, zasigurno najvažniji za današnje rusko društvo. Sam njezin senzibilitet za to odlika je velike umjetnice, a ujedno i znak, ako ne zdravlja, a ono životnosti suvremene nacionalne književnosti. Jer upravo je obveza prave i zdrave kulture preuzeti na sebe rješavanje takvih zadataka i biti posrednicom u radu na traumi prošlosti, ponijeti društvenu raspravu o teškim stvarima, o kojima je teško i progovoriti, a o kojima se ne može šutjeti. Ovim su se zadatkom u Rusiji na svojevrstan način bavili i Ana Ahmatova i Aleksandar Solženjicin, kao i strani autori koji su tematizirali američko ropstvo ili holokaust, poput Toni Morrison i Williama Styrona. Ne samo vrisnuti i malo nam olakšati, nego „opisati“, ne bi li se izrazilo ono što se ne može izreći. Jahina je u Ešalonu za Samarkand maestralno ovladala potresnom i duboko dirljivom pričom koja je, nažalost, čvrsto utemeljena u ranoj povijesti Sovjetskog Saveza. Na kraju, riječ je o napetom i uzbudljivom štivu avanturističkog duha, koje se zbog čestih i dramatičnih obrata te nezaboravnih likova čita u jednom dahu.
Roman, na kojem je pečat jasno ostavilo autoričino scenarističko iskustvo te se čita kao što se gleda vizualno impresivan i napet avanturistički film, s ruskog je prevela Tatjana Radmilo, izdala Hena com, a svoj primjerak potražite na policama Gradske knjižnice Makarska.
“Putešestvije po Turkestanu” Hrvoja Rupčića
Gradska knjižnica Makarska poziva vas na putopisno predavanje i promociju knjige “Putešestvije po Turkestanu” putopisca i osnivača grupe Cubismo- Hrvoja Rupčića! Petak / 21. veljače
17. veljače 2025.